Naslovnica Arheološki projekti Rekognosciranje podmorja Zadarske županije
Ispis E-mail

Rekognosciranje podmorja Zadarske županije

Tijekom listopada i studenog 2012. godine Međunarodni centar za podvodnu arheologiju proveo je pretraživanje obale i podmorja Zadarske županije. Pregledano je podmorje na području od otoka Vira do Vrgade. Ronilačke pozicije su odabrane na temelju dojava i informacija suradnika koji su sudjelovali na ovom programu. Ovom je prilikom otkriveno više sidrišta koja su služila kao sigurna utočišta brodovima na njihovoj plovidbi istočnojadranskom obalom, ali i brodolomi koji su se dogodili tijekom takvih plovidbi.

Prilikom istraživanja pomoću Side Imaging Sonara izvršeno je skeniranje dna, a ronjenjem je pregledan teren. U rekognosciranjima su uz voditelja istraživanja Mladena Pešića te Luke Bekića iz MCPA sudjelovali i vanjski suradnici ronioci Marko Meštrov (Javna ustanova Han-Vrana), prof.dr.sc. Zdenko Brusić, doc.dr.sc. Mato Ilkić, Mate Parica (Sveučilište u Zadru), Igor Mihajlović i Anita Jelić (Hrvatski restauratorski zavod - HRZ). Također su u radu sudjelovali vanjski suradnici ronioci Rok Kovačić i Jerko Macura, te Petar Dobrović kao tehnička podrška.

 

01 zadar

Dio ekipe u pakoštanskoj luci

02 zadar 2

Amfora u podmorju otoka Vrgade

 

Rekognosciranjem je pregledano područje zapadne obale otoka Vira. Na ovoj se poziciji trebao nalaziti brodolom na dubini od nekoliko metara. Pregledom nije pronađen brodolom, a vađenje pjeska koje se obavljalo na ovom području je izbrisalo svaki trag njegove prisutnosti.

Sljedeća pregledana pozicija je lukobran u uvali Fažana u Petrčanima podno crkvice Sv. Bartula iz 11. stoljeća. Lukobran je tlocrtno dokumentiran. Lukobran je najvjerojatnije služio za potrebe zaštite od juga pomorcima koji su tijekom povijesti boravili u prostoru samostana ili okolnih objekata.

 

03 zadar

Dokumentiranje lukobrana u uvali Fažana, Petrčane

04 zadar

Ostaci brodoloma kod otočića Veli školj

 

Prilikom rekognosciranja pregledane su dvije pozicije potencijalnih sidrišta. Pregled potencijalnog sidrišta u zapadnom dijelu uvale Petrčane nije dao rezultata. Na poziciji sidrišta u jugozapadnom dijelu otoka Ošljaka kod Zadra pronađeni su ulomci kasnoantičkih i novovjekovnih posuda. Ovi ulomci ukazuju na zaključak o korištenju sidrišta kroz duži vremenski period.
Arheološki je posebno vrijedno podmorje od mjesta Pakoštane prema otoku Vrgadi. Na ovom je području pregledano nekoliko zanimljivih i arheološki vrijednih pozicija. Radi se o nekoliko brodoloma.
Prvi je novovjekovni brodolom broda za prijevoz građevinskog materijala. Na njega ukazuje hrpa balastnog kamenja u podmoru sjevernog dijela otoka Veli školj. Fragmenti opeka i kupa kanalica između balastnog kamenja upućuju na zaključak kako se radi o brodolomu broda za prevoz građevinskog materijala. Pronađeni ulomci novovjekovnog posuđa ovaj brodolom smještaju okvirno u period 16. stoljeća.
Drugi je potencijalni kasnoantički brodolom s teretom amfora. Nalazi se u neposrednoj blizini novovjekovnog brodoloma. Ovdje su evidentirani fragmenti velikih cilindričnih amfora sjevernoafričkog porijekla, zatim kasnoantički fragmenti rebrastih amfora i dijelovi pitosa.

Osobito je zanimljivo podmorje otočića Babuljaša. Tu su evidentirani ostaci iz dva različita i ne povezana vremenska perioda. Radi se o ulomcima keramičkih posuda iz brončanog ili željeznog doba te ulomcima velikih cilindričnih amfora sjevernoafričke provenijencije i nekoliko tanjura od crvene gline terra sigillata chiara, koji su se mogli okvirno datirati od 3. do 4. stoljeća.
U podmorju Babuljaša pronađena je i veća hrpica staklenih boca s pečatom „Lajos Hunyadi“, zatim duboke zdjele s ušicama i fragmenti ostalog modernog materijala. Ovi nalazi najvjerojatnije predstavljaju teret manjeg broda iz modernog razdoblja. Pronađeni fragmenti venecijanskog stakla i dio duguljaste boce mogu se datirati u period od 13. do 15. stoljeća.
Dva su brodoloma evidentirana i u podmorju otoka Kozina. Prvi je devastirani brodolom na kojeg ukazuje nekoliko fragmenata amfora tipa Forlimpopoli koje se datiraju u period od 1. do 2. stoljeća. Priča lokalnog stanovništva o postojanju cjelovitih amfora na ovom području nije potvrđena. Na drugi brodolom ukazuje velika količina lomljenog balastnog kamenja. Ulomci različitog keramičkog posuđa, ponajviše amfora i egejskog kuhinjskog posuđa te dijelova tegula datiraju brodolom u antički period od 1. do 3. stoljeća.

 

05 zadar

Amfore tipa Forlimpopoli u podmorju otoka Kozine

 

Tijekom rekognosciranja pokušalo se locirati i brodolom u podmorju između Vrgade i otočića Artine. Nažalost, potraga je bila bezuspješna.
Većina od pregledanih pozicija nije prethodno zabilježena u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske, stoga će se podaci s istraživanja moći iskoristiti za upotpunjavanje baze podataka podvodnih nalazišta koja se razvija u Međunarodnom centru za podvodnu arheologiju u Zadru, MACHU.HR. Neke od pregledanih lokacija bilo bi uputno i preventivno zaštititi. Program rekognosciranja podmorja Zadarske županije nastavlja se i u 2013.

 

Marina Šimičić