Naslovnica Arheološki projekti Podmorska arheološka rekognosciranja istarskog priobalja
Ispis E-mail

Podmorska arheološka rekognosciranja istarskog priobalja

Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru posljednje četiri godina uključio se u podvodna arheološka rekognosciranja istarskog priobalja. Ova rekognosciranja započeo je 60-ih godina 20. st. arheolog Štefan Mlakar djelatnik Arheološkog muzeja Istre u Puli. Osim pulskog muzeja u rekognosciranju podmorja Istre sudjelovali su i ronioci današnjeg Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Od trenutka kada se MCPA uključio u rekognosciranje, pregledano je više od 24 pozicija zapadne i istočne obale južnog dijela istarskog poluotoka. Pronađeni su nalazi različitog karaktera od onih koji pripadaju ostacima antičkih i novovjekovnih brodoloma do arhitektonskih struktura iz rimskog doba. Pokretni arheološki nalazi uglavnom su ostavljani na dnu nakon fotografiranja. Nalazi koji su izvađeni iz mora su u procesu desalinizacije u Odjelu za restauriranje i konzerviranje Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru.

 

01 istra

Mandrač, Ližnjan, ronioci pregledavaju nalaze

 

Rezultat višegodišnjih rekognosciranja je pronalazak nekoliko dosad nepoznatih nalazišta. Posebno su vrijedna novootkrivena nalazišta brodoloma. Radi se o četiri ranoantička i tri kasnoantička brodoloma. Ranoantički je brodolom kod rta Uljeva kod Ližnjana, Uljeva A, sa teretom amfora uglavnom Lamboglia II tipa, potencijalni brodolom kod otočića Sv. Ivan na pučini (svjetionik) kod Rovinja s teretom amfora istog tipa, ostaci brodoloma kod hridi Sika prema Marleri s ulomcima amfora tipa Dressel 6 i opeka spicatum i brodolom kod hridi Seka istočno od sela Kavrana koji je prevozio građevinski materijal, tegule. Kasnoantički su brodolomi kod rta Uljeva kod Ližnjana, Uljeva B, s teretom amfora afričkog porijekla uglavnom Keay 3B tipa i brodolom broda koji je prevozio afričke amfore kod otoka Sv. Ivan i kod otoka Veliki Piruzi u rovinjskom akvatoriju. Rekognosciranjem je utvrđeno kako su brodolomi opljačkani djelovanjem neodgovornih domaćih i stranih ronilaca.

Rekognosciranjem su dokumentirani ostataci značajnih pomorskih i gospodarskih objekata obalnih villa rustica u uvali Kolone kod Bala i na Villas Rubinu kod Rovinja. Na Mučjim sikama u Villas Rubinu, na pličini je pronađena neobična suhozidna konstrukcija dužine oko 50-ak metara s otvorom ili otvorima u podnožju kojoj za sada ne može odrediti namjena niti datacija. Zanimljivo je i pristanište u uvali Vinjole nejasne datacije. Pronađeni keramički ulomci inkrustrirani u strukturu pristaništa datiraju ga u ranu antiku, ali se ovdje mogu pronaći i novovjekovni ulomci keramike.

 

02 istra

Ostaci brodoloma Uljeva A, Ližnjan

03 istra

Ostaci brodoloma u podmorju otoka Veliki Piruz

 

Ovom je prilikom pregledano i nekoliko lokacija na kojima se godinama odlagao otpad. Osobito je zanimljivo rovinjsko odlagalište otpada kod otoka Sv. Katarina s ostacima keramike, stakla, kuhinjskog pribora, opeka i kanalica iz razdoblja od 17. do 20. stoljeća. Među tim ulomcima evidentirana je i keramika iz ranijeg razdoblja od 15. do 17. stoljeća, te ulomci amfora koji ukazuju na mogućnost postojanja antičkog brodoloma. Stoga bi ovu lokaciju bilo uputno zaštititi i detaljnije pregledati. Odlagalište otpada je i na poziciji sidrišta u uvali Lone, tu su uz moderni otpad evidentirani ulomci amfora, srednjovjekovne keramike i novovjekovni nalazi. Pregledano je i podmorje Crvenog otoka.

Novovjekovna keramika evidentirana je u uvali Zlatni rt i na položaju Bolnica - južna uvala kod Rovinja. Iz uvale na položaju Bolnica prije dvadesetak godina jedan je talijanski državljanin otuđio veću količinu novovjekovne keramike. Evidentirani su ulomci amfora iz različitih razdoblja u podmorju uz rt Gustinja, a amfore koje je lokalno stanovništvo pronalazilo u podmorju uz rt Kuvi nisu pronađene. Uz otok Veštar evidentirana je velika nakupina kamena vjerojatno iskrcana iz broda, a mnoštvo kupa kanalica iz razdoblja od 17. do 19. stoljeća pronađenih kod Magarećeg otoka možda ukazuju na novovjekovni brodolom. Osim kupa tu je pronađeno jedno kameno i jedno željezno sidro.

 

04 istra

Suhozidna konstrukcija u podmorju na Mučjim sikama, Villas Rubin

05 istra

Keramička zdjelica, podmorje uvale Lone

 

Pregledano je još nekoliko zanimljivih uvala koje nisu rezultirale pronalaskom arheoloških nalaza. Primjerice uvala Faborso u kojoj su na obali vidljivi tragovi antičke agrarne proizvodnje (kanali preše kamenice) i drevno sidrište u Vinkuranskoj uvali. U uvali Luka ispod kaštela u Raklju evidentirano je novovjekovno pristanište.

Ovom se prilikom zaronilo na pozicijama koje su donedavno bili u posjedu vojske i bio im je zabranjen pristup. To su uvala Žunac gdje su evidentirani ulomci antičkih posuda i amfora i jako zanimljiva pozicija bivšeg vojnog strelišta kod hridi Sika gdje su između metalnih ostataka vojne opreme te školskih avionskih bombi pronađeni ostaci ranije spomenutog ranoantičkog brodoloma.

U sklopu rekognosciranja pregledano je stanje na podvodnom muzeju na pličini Buje kod Umaga i stanje sondi na predhodnih godina istraživanom nalazištu Vižula kod Medulina gdje se dopunilo i prekontroliralo nacrtnu dokumentaciju. Ovom je prilikom obavljen i obilazak registriranog kulturnog dobra broda Baron Gautsch kod Rovinja.

 

06 istra

Ulomci novovjekovne keramike u podmorju na položaju Bolnica kod Rovinja

07 istra

Obilazak broda Baron Gautsch kod Rovinja

 

Rekognosciranja su obavljana prema redovnim godišnjim programima zaštite kulturne baštine Ministarstva kulture RH. Nakon njih započeto je istraživanje dvaju brodoloma na rtu Uljeva. Rekognosciranje je pokazalo kako podmorje sjevernog Jadrana još uvijek krije brojne stručnoj javnosti nepoznate nalaze kulturne baštine, a ova će saznanja poslužiti i da se upotpuni i ispravi digitalna baza podataka podvodne kulturne baštine, MACHU.HR, koja se vodi pri Međunarodnom centru za podvodnu arheologiju u Zadru.

 

Marina Šimičić