Naslovnica Restauratorski projekti Konzervatorsko-restauratorski radovi na željeznom rimskom legionarskom koplju
Ispis E-mail

Konzervatorsko-restauratorski radovi na željeznom rimskom legionarskom koplju

Tijekom 2013. godine provedeni su konzervatorsko-restauratorski radovi na željeznom koplju s tuljcem za nasad koje je pronađeno prilikom podvodnog rekognosciranja područja Lenovac. Riječ je o rimskom legionarskom koplju koje se ispod obale nalazilo čvrsto inkrustrirano za stijene nasipa.

 

koplje 01 koplje 02

Slika 1. Željezno rimsko legionarsko koplje in situ

Slika 2. Crtež rimskog legionarskog koplja

 

Željezno koplje zaprimljeno je u četiri ulomka. U preliminarnoj fazi rada zaprimljeni ulomci su pregledani pod uvećanjem kako bi se što bolje analiziralo oštećenja i konzervacijsko stanje te odlučilo o daljnjem tijeku konzervatorsko-restauratorskih radova. Na površinama ulomaka se uz razne korozijske produkte i sedimentne kalcitne naslage nalaze i ostaci zaraslih stijena za koje je koplje bilo inkrustrirano. Zaprimljeni ulomci koplja sačuvani su u potpuno mineraliziranom stanju. Ispod sloja izvorne površine vidljiva je praškasta struktura potpuno korodiranog željeza te ne postoji ni mali dio očuvane metalne jezgre.

 

koplje 03a koplje 03b

Slika 3a i 3b. Željezno koplje prije konzervatorsko - restauratorskog zahvata

 

Sastavni dio korozijskih produkata su željezni kloridi koji su ujedno i jedan od vodećih uzročnika ovakve potpune korodiranosti metalne jezgre željeznog koplja. U cilju uklanjanja kloridnih iona u slijedećoj fazi rada prvo su kombiniranom upotrebom pneumatske igle i električnog mikromotora zarasli ostaci inkrustriranih stijena odvojeni od površina zaprimljenih ulomaka, a zatim su ulomci koplja podvrgnuti neophodnom postupku desalinizacije. Nakon desalinizacije koja je trajala 5 mjeseci pristupilo se mehaničkom čišćenju željeznih ulomaka.

 

koplje 04a koplje 04b

Slika 4 (4a i 4b). Mehaničko čišćenje željeznog koplja

 

Postupak mehaničkog čišćenja iziskivao je posebnu pažnju budući da su korodirani ulomci jako krti i lomljivi. Koncentriranim radom pod mikroskopom pomoću ultrazvučnog dlijeta i skalpela različitih dimenzija i profila uspješno je odvojena većina sedimenata. Mjestimično manje naslage koje su bile nakupljene u udubinama uklonjene su mikropjeskarenjem ulomaka korundom dimenzije 70 to 110 ?m. Ulomci su očišćeni djelomično budući da bi zbog njihova izrazito lošeg konzervacijskog stanja bilo kakvi daljnji tretman mogao dovesti do razaranja strukture. Uvažavajući princip minimalne intervencije čišćenjem su sa površina željeznih ulomaka uklonjene samo one naslage koje su smetale vizualnoj prepoznatljivosti istih. Nakon čišćenja željezni ulomci su u cilju aktivne stabilizacije premazani 2%-tnom otopinom tanina

 

koplje 05a koplje 05b

Slika 5a i 5b. Rekonstrukcija željeznog koplja

 

Budući da je iz zaprimljenih ulomaka vidljiv izvorni izgled željeznog koplja u sljedećoj fazi rada krenulo se s postupkom rekonstrukcije. Očišćeni ulomci koplja prvo su privremeno spojeni cianoakrilatom. Porozno mjesto spoja zatim je ojačano impregniranjem sa dvokomponentnim epoksidnim ljepilom industrijskog naziva Araldit 2020. U cilju strukturalne stabilnosti nedostajući dijelovi kao i veća oštećenja na površini zapunjeni su istom smolom uz dodatak odgovarajućeg pigmenta.

 

koplje 06

Slika 6. Željezno koplje nakon konzervatorsko - restauratorskog zahvata

 

U završnoj fazi konzervatorsko-restauratorskog zahvata željezno koplje površinski je zaštićeno. Za završnu zaštitu korištena je mješavina reverzibilnog laka Paraloida B72 i mikrokristalinskog voska Cosmoloida H80 u toluenu.

 

Antonija Jozić