Konzerviranje i restauriranje sitnih predmeta od kože drva i užadi s arheološkog lokaliteta Flaciusova ulica u Puli

Od srpnja do prosinca 2014. godine u restauratorskoj radionici Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru provedeni su konzervatorsko restauratorski radovi na predmetima od kože, dijelovima užadi te sitnim drvenim predmetima pronađenim uz ostatke brodske konstrukcije dvaju rimskih drvenih brodova prilikom arheoloških istraživanja Flaciusove ulice u Puli. Arheološla istraživanja provedena su 2013. godine pod vodstvom Arheološkog muzeja u Puli. Konzervatorsko restauratorski radovi provedeni su na 86 drvenih, 14 kožnih predmeta i 7 ulomaka užadi. Među  zaprimljenim nalazima posebno su zanimljive drvene posudice, kutijica, poklopci, pletena košara, te različite drvene alatke, pisaći pribor, kožne potplate i sl. Nalazi su u radionicu zaprimljeni nakon postupka desalinizacije.

Po zaprimanju nalazi su fotografski dokumentirani i detaljno opisani. Nakon detaljnog vizualnog pregleda određen je tijek konzervatorsko-restauratorskih postupaka i izbor sredstava i materijala koji će se pri tom koristiti. Čišćenje naslaga nečistoća s površine predmeta proveden je u kontroliranim uvjetima, pod povećalom i pod laganim mlazom vode te uporabom mekih četkica i sitnog laboratorijskog pribora.

Nalazi od kože i dijelovi užadi su izolirani polietilenskom mrežicom i stavljeni u destiliranu vodu. Nakon čišćenja uslijedio je postupak konsolidacije odnosno impegnacije predmeta. Kao konsolidacijsko sredstvo za konsolidiranje arheološkog užeta korištena je 10-15% otopina glicerina u destiliranoj vodi, a za konsolidirane predmeta od kože 30% otopina glicerina u destiliranoj vodi. Konsolidacija je provedena uranjanjem predmeta u otopinu glicerina u razdoblju od dva tjedna. Nakon konsolidacije na predmetima od kože proveden je postupak dehidracije acetonom. Nalazi su potom podvrgnuti kontroliranom sušenju u atmosferskim uvjetima koje je trajalo nekoliko dana. Sušenje kože vršilo se pod pritiskom kako bi predmeti zadržali svoj izvorni oblik.

Za razliku od kože, kod drvenih predmeta procesi dehidriranja i konsolidiranja teku obratnim redoslijedom. Drvo se najprije u potpunosti dehidrira i tek po završetku dehidracijskog procesa slijedi impregniranje. Dehidriranje je provedeno u ranjanjem predmeta u aceton u tri uzastopne kupke u trajanju od četiri dana. Ovim se postupkom osiguralo potpuno uklanjanje vode iz strukture predmeta. Postupak konsolidiranja odnosno impregnacije proveden je prirodnom smolom bora (kolofonij). Predmeti su potopljeni u 67% otopinu kolofonija u acetonu u zatvorenim spremnicima i pri temperaturi od 52 ºC. Ovaj proces trajao je četiri tjedna nakon čega je uslijedilo postepeno i kontrolirano sušenje drvenih nalaza izlaganjem atmosferskim uvjetima u trajanju od nekoliko sati na dan. Postupak je praćen mjerenjem mase svakog pojedinog nalaza prije i nakon izlaganja atmosferskim prilikama. Po postizanju konstantne mase nalaza, proces sušenja za pojedini drveni predmet bio je završen.

Drvenim predmetima koji su zaprimljeni u više ulomaka fragmenti su spojeni cijanoakrilatnim ljepilom.

Na istim predmetima mjesta spoja učvršćena su integriranjem dvokomponentne epoksidne smole za drvo, Aralditom SV 427. Na nekim nalazima, kao što su drvena kutijica i poklopac, učinjena je potpuna rekonstrukcija korištenjem iste dvokomponentne epoksidne smole. Kao završna zaštita na površinu svih drvenih predmeta nanesena je mješavina Cosmoloida H80 i Paraloida B72 u acetonu. Integrirani dijelovi tonirani su akrilnim bojama u boju sličnu izvornoj, ali za nijansu svjetliju kako bi se integrirana površina blago razlikovala od originalne, ali istovremeno s njom činila jednu smislenu cjelinu.

Kako bi konzervirana i restaurirana građa ostala zaštićena i sigurna, potrebno je osigurati adekvatne uvjete i prostor skladištenja te nalazima rukovati pažljivo kako bi se zaštitili od kemijskih i mikroklimatskih utjecaja.

Marina Šimičić